Bookbot
Le livre est actuellement en rupture de stock

Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?

o sociolingvistici animirahin filmova

Paramètres

  • 199pages
  • 7 heures de lecture

En savoir plus sur le livre

Ova knjiga istražuje sinkronizaciju animiranih filmova na dijalekte i slengove, umjesto isključivo na standardni jezik, što je tema koja izaziva rasprave u svijetu. Dok Kina zabranjuje takve sinkronizacije, Iran ih potiče, a Québec se suočava s konfuzijom kada se koristi pariski sleng. U Španjolskoj se jezična raznolikost svodi na minimum, dok Irska dodaje dijalekte čak i gdje ih izvorno nema. Različiti pristupi izazivaju strah, radost ili sumnju u manipulaciju. Na globalnoj razini, jezična politika prisiljava govornike da preispitaju sociokulturne i političke okvire komunikacije. U Hrvatskoj, novine i forumi raspravljaju o zapostavljanju nekih dijalekata i nametanju drugih, dok se likovi u sinkronizacijama često povezuju s pozitivnim ili negativnim stereotipima. Ivo Zanić duhovito analizira primjere poput američke vjeverice koja govori dubrovački i zelenog diva koji koristi "kaj" i "lipo". Postavlja pitanja o percepciji jezika i zbunjenosti djece pri slušanju različitih izraza. Sinkronizacije odražavaju društvene odnose, regionalne stereotipe i raspodjelu moći, pokazujući koliko gledatelji poznaju sebe i jezičnu stvarnost svoje zemlje.

Achat du livre

Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?, Ivo Žanić

Langue
Année de publication
2009
Reliure
(souple)
Nous vous informerons par e-mail dès que nous l’aurons retrouvé.

Modes de paiement

Personne n'a encore évalué .

Titre
Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?
Sous-titre
o sociolingvistici animirahin filmova
Éditeur
Algoritam
Publié
2009
Format
souple
Pages
199
ISBN10
9533160616
ISBN13
9789533160610
Séries
Mots clés
Description
Ova knjiga istražuje sinkronizaciju animiranih filmova na dijalekte i slengove, umjesto isključivo na standardni jezik, što je tema koja izaziva rasprave u svijetu. Dok Kina zabranjuje takve sinkronizacije, Iran ih potiče, a Québec se suočava s konfuzijom kada se koristi pariski sleng. U Španjolskoj se jezična raznolikost svodi na minimum, dok Irska dodaje dijalekte čak i gdje ih izvorno nema. Različiti pristupi izazivaju strah, radost ili sumnju u manipulaciju. Na globalnoj razini, jezična politika prisiljava govornike da preispitaju sociokulturne i političke okvire komunikacije. U Hrvatskoj, novine i forumi raspravljaju o zapostavljanju nekih dijalekata i nametanju drugih, dok se likovi u sinkronizacijama često povezuju s pozitivnim ili negativnim stereotipima. Ivo Zanić duhovito analizira primjere poput američke vjeverice koja govori dubrovački i zelenog diva koji koristi "kaj" i "lipo". Postavlja pitanja o percepciji jezika i zbunjenosti djece pri slušanju različitih izraza. Sinkronizacije odražavaju društvene odnose, regionalne stereotipe i raspodjelu moći, pokazujući koliko gledatelji poznaju sebe i jezičnu stvarnost svoje zemlje.